SERVISU MUNISIPAL AGUA SANEAMENTO E AMBIENTE
- Introdusaun
- Istroria Ejistensia Diresaun SMASA Viqueque
Ejistensia Instistuisaun SMASA Viquque, hahú kedas Governo Tranzitorio UNTAET, ho naran RWSSP no CWSSP; hahu tinan 2000 to 2002. Hafoin Restorasaun Independénsia iha 20 de Maio 2002, WSS nakfila ba SAS, hahu nia kna’ar hanesan seksaun ki’ik ida iha municipio Viqueque, ne’ebe tutela iha DNSAS iha Ministerio das Infrastrutura nia Okos. Iha 2012-2015, SAS transforma nia Knar ho naran DAA, Husi DNSA, iha Gabinete Secretariado de Agua Saneamento e Urbanização nian. Iha Diresaun Geral Agua e Saneamento (DGAS) nian ne’ebe Tutela iha MOP, fahe mos ba Diresaun tolu (3) mak hanesan : DNSA, DNCQA no DNSB.
Iha tinan 2016, SMASA (servico Municipal Agua Saneamento e Ambiente), hanesan Instituisaun Governo ida neebe, ejiste iha Autoridade Municipal Viqueque, nebe hatu’ur mós iha Estatutu Administrasaun Municipal, Autoridade Municipal no klibur Tecniku Interministerial ba Desentralizasaun Administrativa sira. Haktuir mos kompetensia Diresaun nian, hodi bele guia SMASA, nune’e bele Ejekuta no halao ninia servisu ho Efesiénsia no Efikásia.
Atualmente SMASA iha Departemento tolu (3) :
- Departemento Planeamento Dezenvolvimento ba Redes Abastecimento Agua e Saneamento Publico
- Departemento Gestao e Controlo ba Redes Abastecimento Agua e Saneamento
- Departemento Ambiente
1.2 Vizaun
Populasaun Municipio Viqueque moris ho Dignu, Assesivel no sustentavel iha setor Be’e, Saneamento e Ambiente
1.3 Misaun
1. Hasae no garante Kualiadade nomos kuantiadade iha sitema be’e mos, Saneamento no Ambiente iha Municipio Viqueque, Tuir padraun tekniku nian no matadalan ka Politika Governu nian, iha PEDN, PDM
2. Dezenvolve Inovasaun foun hanesan, prezervasaun Ambiental, Promove Natureza Ambiental no Kultura hodi Proteje no Asegura Jestaun Recurso Be’e iha Municipio Viqueque
1.4 Objektivo
- Hasae Investemento Responde Be’e Saneamento Ijiene Komunidade, Instituisaun Fatin Publiko inklui investemento ba Opersaun no manutensaun iha Area Rural no Urbana.
- Hadiak hahalok Saneamento Igiene iha Komunidade
- Hakbi’it Konsiensia Komuniadade no Instituisaun no garante Fornesemento Igual ba Feto no Mane labarik ho Ema ho Difesensia iha Asesu Be’e, Saneamento no Ambiente
- Hametin adaptasaun Mudansa Klimatika liga ho Be’e Saneamento Ijiene garante Recurso Be’e Adekuado, protejidu seguru iha Komuniadade
- Promove Partisipasaun Komunidade Parseiro Dezenvolvimento iha Seotor Be’e saneamento e Ambiente
- Hametin kapasidade Instituisaun no komunidade iha Jestaun, Manutensaun, monitorizasaun Sistema Be’e no Saneamento
II. Politika no Enkuadramento Legal
Baze Legal Sira
Iha Konstituisaun Republica Demokratica de Timor Leste, No 03, Artgu 115, hatuur ona kompetensias Governo nian Liu Husi Konselho Ministru hodi hamosu Lei-oan sira, ne’ebe bele asegura Planu dezenvolvimento Nasional Nian. Governu Aprova ona Dekretu lei Balun mak Hanesan :
- Dekretu Lei No 04/2004, neebe Vigora iha 11 de Fevereiro, Koalia kona ba regime Fahe Bee’e ba Publiku. Iha Kapitulu I Artigo 1 Koalia kona ba Definisaun Geral, ne’e katak Area Urbana mak hanesan, Populasaun hirak neebe hela iha Cidade/Kapital Nasional, Cidade Municipal no Ciadade Posto. Area Rural mak Hanesan, Populasaun neebe hela dook husi Ciadade/Kapital (Suco/Aldeia Rural ka Remotas Sira). Iha Kapitulo IV, artigu 210 – 250 . Esplika Especifiku kona ba Sistema Fahe Be’e no Responsabilidade O & M nian, Iha Ciadade Liur (Rural).
- Dekreto Lei No 34/2025 Altersaun da’Neen husi DL No 03/2016, Artigu 110 kona ba Komptensia hirak iha Area We, Saneamento e Ambiente nian mak hanesan :
a. Investe iha harí, konserva no hadi’a sistema abastesimentu we nian iha fatin hirak populasaun sira moris hamutuk no assegura ninia jestaun;
b. Tau matan ba protesaun we-matan sira no ba distribuisaun we-hemu nian nebe destina ba konsumu públiku hasoru fo’er no ema hafoer we;
c. Investe iha harí, konserva no hadi’a sistema drenajen ba we-nalihun sira iha fatin hirak populasaun sira horik hamutuk no assegura ninia jestaun;
d. Investe iha harí, konserva no hadi’a no assegura jardin no parke hirak eziste iha fatin hirak populasaun sira horik hamutuk;
e. Assegura poda ai-boot no ai-ki’ik sira nebe eziste iha fatin populasaun sira horik hamutuk no tesi ai bainhira bele hamosu risku ba seguransa públika ka tau obstákulu bainhira atu harí ekipamentu públiku sira ka infra-estrutura sira;
f. Assegurakuda-ai boot no ki’ik foun sira iha fatin populasaun sira horik hamutuk, nune’e mos ninia manutensaun;
g. Assegura jestaun ba fundu suku nian sira iha hamós sidade;
h. Assegura limpeza ba espasu públiku sira iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
i. Assegura limpeza no jestau ba tasi-ibun no ba fatin balneár (harís) sira;
j. Estuda, dezenvolve no jere sistema hirak kona-ba atu ra’ut no trata fo’er hirak la dodok iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
k. Rega ai-moruk iha espasu públiku sira no foti medida hirak presija atu prevene no kombate hasoru epidemia sira;
l. Assegurahala’o asaun combate hasoru balada la’o livreiha fatin populasaun sira horik hamutuk;
m. Assegurahala’o asaun halakon laho sira iha valeta (sistema drenajen)halotratamentu ba we-nalihun sirano susuk sira iha área hirak besik we-lihun;
n. Investe iha harí, konserva no hadi’a instalasaun sanitária no balneáriu públiku sira nune’e mos assegura ninia jestaun.
- Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha numeru ida uluk sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Ambiente, ba abastesimentu We nian, ba Sistema Saneamentu sira no ba Saúde Ambientál.
- Membru Governu hirak responsável ba Administração Estatal, ba Ambiente, ba abastesimentuWe, ba SistemaSaneamentuno bla Saúde Ambiental aprova, liu hosi despaxu ministerial konjuntu, plan formasaunba rekursus umanus nebe hala’o sira nia funsaun iha Servisu Munisipál iha We, Saneamentu no Ambiente.
- Membru Governu hirak responsável ba Ambiente, ba abastesimentuWe nian, ba Sistema Saneamentunoba Saúde Ambiental bele delega ezersísiu kompeténsia hirak seluk, iha área we no saneamentu nian ba Administrasaun Munisipál no ba Autoridade Munisipál sira, liu hosi asina kontratu entre órgaun delegasaun kompeténsia nian sira ho Membru Governu responsável ba Administrasaun Estatal.
– Dekretu Lei No 02/2017, 22 de Marco kona ba Sistema Jestaun Lixu Solidus, Urbanos Define Hanesan : Prosedemento hotu hodi garante.
III. Recurso Humanos
Total Funcionario SMASA : 23 Pessoas
Funcionario Permanente : 8 Pesoas
Kazuais : 15 Pesoas

IV . Patrimonio Sira
a. Laiha Edificio Proprio ba SMASA hodi halao Servisu sira, Dadaun ne’e SMASA ho BTL.Ep utiliza Edificio ida.
b. Ekipamento Operasional
Transporte : Kareta Suzuki Carry ida, Motorizada Rua, no Material no Ekipamentos servisu mak hanesan, Apio servisu Administrasaun, Apoio Servisu Opersaional no Logistika, Apoio Survey Tecnico no planu Dezenu, Apoio Servisu O & M no Suplementario Sira.
c. Faselidades Soe Lixo (Uma Lixu)
Dadaun Ne’e Uma Lixu Hamutuk unidade 15 nebe hari’i iha Bairo sira, lokaliza iha Capital Cidade Urbana.
V . Implementasaun Programa, Sub Programa, Atividades, Indikador, Meta Annual no Rezultado Alkansado 2025
Programa : Agua e Saneamento
Sub. Progrma :
- Abastecimento de Agua Potavel
- Gestao de Saneamento
Atividades :
- Gestao dos Sistema de Abastecimento de Agua Potavel
- Protecao das Fontes e dos Sistemas de Abastecimento Agua Potavel
VI . Progresu no Atijemento
- Progresu
- Area Be’e mos
Komunidade Asesu ona Be’e mos liu husi Konstruksaun Projeito Kanalizasaun Be’e, Reparasaun no Manutensaun sistema Be’e mos Eziztente Tuir Suco na Aldeia, numeru proporsaun Uma kain Asesu Be’e mos ho Porsento 75 % no Uma kain nebe seidauk Asesu be’e mos ho Porsento 25 %.
Totál sistema be’e rurais iha Municipio Viqueque iha sistema 121 ne’ebé kompostu husi sistema Gravitasaun 75 no Sistema Bomba Eletrisidade no Solár Cel hamutuk 46, Fó ona asesu ba populasaun iha área rurais no urbana
– Totál populasaun 100,246
– Uma kai’n 22,592
Totál uma kain asesu ba bee mós hamutuk : 16,925 no uma kain seidauk asesu ba bee mós ka hetan Be’e husi fontes seluk hanesan husi mota no distributór privadu hamutuk : 5,667
- Grupo Maneja Faselidades (GMF)
Estabelese ona GMF hamutuk 50 iha Suco no Aldeia sira hodi tau matan ba Sistema Be’e mos nebe mak Hetan ona kanalizasaun Tanto liu husi Programa ou Projeitu husi Governo no Parseiru Dezenvolvemento sira
Dadus Be’e Mos
| No | Total Posto | Total Suco | Total Aldeia | Total Uma Kain | Total Uma Kain Asesu be’e Mos | Total Uma Kain la Asesu be’e Mos | Total Populasaun | % Porsento Aeso Be’e | % Porsento la Aseso Be’e | Total sistema | |
| Grvitasaun | Perfurasaun | ||||||||||
| 1 | Viqueque | 10 | 62 | 6.857 | 4.320 | 2.537 | 31.112 | 63 % | 37 % | 8 | 23 |
| 2 | Lacluta | 4 | 20 | 1907 | 1050 | 857 | 8123 | 55 % | 45 % | 7 | 6 |
| 3 | Ossu | 10 | 59 | 5695 | 4970 | 725 | 25.015 | 87 % | 13 % | 30 | 0 |
| 4 | Uatulari | 8 | 63 | 6063 | 5350 | 713 | 25.161 | 88 % | 12 % | 16 | 14 |
| 5 | Uatucarba | 6 | 30 | 2070 | 1235 | 835 | 10.835 | 75 % | 25 % | 14 | 3 |
| 6 | Total | 38 | 234 | 22.592 | 16.925 | 5667 | 100.246 | 75 % | 25 % | 75 | 46 |
b. Saneamento
Programa Saneamento liu husi Verfikasaun ALFA ( Area la Soe Foer Arbiru) hatudu progresu hodi hadiak Aksesu Komunidade ba Faselidades Saneamento no Hasa’e Konsensia kona ba Ijiene no Saude Ambiental.
Dadus Saneamento Basico
| No | Posto Administrativo | Total Suco | Total Aldeia | Total Uma Kain | Total Populasaun | Uma Kain Assesu Sintina | Uma Kain La Assesu Sintina | % Ukain Assesu Be’e mos | % Uakain La Assesu Be’e mos | Obs |
| 1 | Viqueque Vila | 10 | 62 | 5.683 | 26.026 | 4.793 | 890 | 84% | 16% | Dadus Verfikasaun ALFA (Area La Soe Foer Arbiru) |
| 2 | Lacluta | 4 | 20 | 1.603 | 7.040 | 1.603 | 0 | 100% | 0% | |
| 3 | Ossu | 9 | 59 | 3.630 | 16.949 | 3.154 | 476 | 87% | 13% | |
| 4 | Uatulari | 6 | 63 | 4.081 | 20.562 | 4.061 | 20 | 100% | 0% | |
| 5 | UatuCarbau | 6 | 30 | 1.842 | 8.825 | 1.842 | 0 | 100% | 0% | |
| 6 | Sub-Total | 35 | 234 | 16.839 | 79.402 | 15.453 | 1.386 | 92% | 8% |
- Protesaun ba Fontes Be’e Matan Sira
Atividade Protesaun/ Koservasaun ka Kuda Ai -Oan iha Be’e Matan sira ba Futuru garante no Proteje Be’e matan Livre Husi Kontaminasaun sira mai Husi Humano no Animal Sira nebe hafoer Be’e, e. e nune’e mos bele garante Debito be’e nebe barak liu tan no hamoris Biodiversidade no Ekosistema.
Dadus Be’e matan neebe halo ona Protesaun no Konservasaun
| No | Naran Be’e Matan | Suco | Posto Administrativo | Obs |
| 1 | Be’e matan Uai-Manu | Babulo | Uatulari | |
| 2 | Be’e Matan Uai-Dora, | Ossu de Cima | Ossu | |
| 3 | Uai-Eulau | Ossu de Cima | Ossu | |
| 4 | Vakalale | Ossu de Cima | Ossu | |
| 5 | Uaidora | Ossu de Cima | Ossu | |
| 6 | Mosoata | Makadiqui | Uatulari | |
| 7 | Uaiure | Uaimori/Uatulesu | Viqq Villa | |
| 8 | Welekmeta | Ahic | Lacluta | |
| 9 | Daramutu | Ossorua | Ossu | |
| 10 | Wa’iu | Ossorua | Ossu | |
| 11 | Raimonu, Wairiu | Ossu de Cima | Ossu | |
| 12 | Gaiwati Liamida | Ossu de Cima | Ossu | |
| 13 | Uai betulumu | Uaimori | Viqq Villa | |
| 14 | Gaenira | Builo | Ossu | |
| 15 | Caboriaisi | Nahareca | Ossu | |
| 16 | Loli Dasu | Babulo | Uatulari | |
| 17 | Titi key | Ahic | Lacluta | |
| 18 | Irabere | Irabin De Cima | Watucarbau | |
| 19 | Sana | Uaitame | Uatulari | |
| 20 | Kulu kha | Babulu | Uatulari |
Be,e matan Hirak ne’e halo ona Protesaun no Konservasaun husi GMF sira hamutuk Komunidade nebe sai Benefesiario ba Sistema kanalizasaun direita ba Recurso Be’e Ne’e Rasik Inklui Apoio Husi Diresaun Relevante no Parseiru Dezenvolvimento nebe mak servisu iha Setor Be,e no Saneamento iha Municipio Viqueque.
c. Ambiente
Rekolha Lixu no Tula Lixu iha Cidade Urbana ba Fatin ikus (TPA) . Sistema Rokolha Lixu Regular, kada Loron Servisu Limpeza iha Fatin Publiko hamos Sendimentasaun iha Valetas sira iha Cidade Urbana, hodi Garante Ambiente Mos, Seguru no Organizado. Atividade Diarea nebe mak Ekipa halao mak nafatin asegura Limpeza, Poda Ai no Tesi ga Aparu Ai nebe mak taka dalan iha Fatin Publico no kombate Animal nebe mak husik Livre iha Espaco Publiko ou iha Ciadade Capital Municipio nian Ekipa Rekolha no Tula Lixu kada loron kareta ba Fakar Foe rho Karada ida iha Parte dader no karada ida iha Parte Lokraik fatin Ikus (TPA) Lokaliza iha Area Sukaer-oan Dalan ba CRARAS, no realiza ona ativiadade Sosializasaun ou Siensibilizasaun ba Komunidade relativamente ho DL nu 3/2024, DL 02/2017 kona ba Higiene Ordem Publico no Gestaun Lixo Solido Urbana
VII . Atinjimentu sira
- Komunidade area rural asesu Sistema be’e mos ho distansia besik no sai nai’n ba Sistema bee mos
- Debitu Recurso Be’e Aumenta
- Iha Ona GMF no garante ba sustentabilidade no Funsionamento konsumo be’e publico
- Komunidade no GMF, iha ona konesementu konaba regulamentu O&M
- Garante Ambiente mos
- Redusaun pratica soe Foer Arbiru
- Aumentu iha numeru uma kain nebe utiliza saneamento Basico
- Komunidade la Afeita moras
- Komunidade iha mudansa hahalok ba Programa ALF
Dezafius no Rekomendasaun
- Dezafius
- La iha klareza iha delegasaun Kompeténsia iha area Ambiente
- Falta Recurso Humanos hodi halao servisu iha Posto, Suco, no Aldeia inklui Pesoal Limpeza
- Menus Faselidades hodi Apoio ba Direasaun atu halao servisu iha Rural no Urbana
- Orsamento ba Konstruksaun Foun, Reparasaun, Manutensaun Sistema Be’e Rural la Suficiente
- Konsesnsia Komunidade
- Laiha Edificio Proprio ba SMASA hodi halao servisu
- Laiha definisaun klaru entre Kompeténsia SMASA no BTL-EP iha implementasaun Be’e no Saneamentu Urbana no rurál; (DNRAS)
- Rekomendasaun
- Governu Sentral presiza kria Diploma Ministeriál Konjunta ka Kontratu Enter Ministeriál MOP-MAE no Munisipiu hodi define klaru implementasaun Kompeténsia Bee no Saneamentu iha Munisipiu entre BTL_EP no SMASA;
- Governu Sentral presiza Altera DL No.4/2004 kona-ba abastamentu Bee Urbana no rurál;
- Governu Sentral presiza kria polítika no mata dalan sira ho klaru hodi implementa Bee, Saneamentu no Ambienti ho diak iha Munisipiu;
- Presiza aumenta Orsamento iha SMASA hodi atende problema sira liga ho Bee no Saneamento iha area rurais. Tamba osan koloka hotu ba BTL.E.P focus deit iha area urbana.
- Sistema Perfurasaun Be’e livre husi Prepago
Foto ativiadade SMASA

Limpeza e Igiene

Foto Atividade iha Area We Saneamento e Ambiente
